There were 1,618 press releases posted in the last 24 hours and 401,182 in the last 365 days.

Folasaga a le Palemia, le afioga Fiame Naomi Mataafa i tapenaga a le malo mo le fonotaga tele a Faauluuluga o Malo o le Taupuluega, (Samoa Commonwealth Heads Of Government Meeting 2024) e usuia i totonu o le atunuu i le masina o Oketopa. – 3 September …

SAMOA, September 3 - Ou te faatalofa atu i le paia maualuga o si o tatou atunuu. O paia faale malo, paia faale ekalesia, ma paia faaleatunuu, ua taoto lava i matagofie, ma o sā e lē avea, e lē popo foi i sa matou faamatalaga. Faamalo le folau manuia i faiva o lenei masina fou. Ia viia le Atua i lana tausiga i lo outou soifua ma so matou ola.

O loo faagasolo pea tatou tapenaga mo le talimalo ai o Samoa i le fonotaga a Taitai o Malo o le Taupulega o le a usuia i le Aso 21-26 Oketopa o le tausaga nei. O se tauaofiaga tele, ma o se taimi muamua lenei ua talimalo ai se atunuu itiiti o le Pasefika i le Fonotaga lenei.

O Aukuso i le 1970 na ofi atu ai Samoa i le Faalapotopotoga o Malo o le Taupulega. O le taimi nei e 56 atunuu o loo iai nei i le Faalapotopotoga e aofia ai Malo mai le atu Aferika, Asia, Keripeane, Europa ma le Pasefika.

I lenei mau tausaga, o loo tumau pea le uunaia e le li’o o Malo o le Taupulega e aofia ai ma Samoa, mataupu tau i le atinae, pulega faatemokalasi, faatauaina o aia tatau, matimatiina o mataupu tau i le saolotoga, o le filemu ma vaega ogaoga ua aafia ai atunuu e pei o suiga o le tau.

I le talimalo ai o Samoa i le fonotaga i lenei tausaga, ua filifilia ai le Autu ‘One Resilient Common Future: Transforming our Common Wealth’ Oloo faatauaina le tasi o le faamoemoe mo se lumanai e gafatia ma faaauauina e ui ile tele o faafitauli ile vaavaai lea ini auala e aupito sili ona lelei e Iloilo ai le fetalai ma le toe fuafuaina faaiuga mai le tofusao uma ole toatale o tagata i ai.

Ole faamamafaina ole ola gafatia ma le faaauauna ose auala lea e aofai uma iai tulaga e maua ai le maopoopoga o aia tatau a tagata, ole fesoasoanii I auala e manaomia ai e nisi tagata le fia maua se fesoasoani, ole toafilemu faapea le saogalemu. Tatou te talitonu ile saili fofo i totonu lava o lo tatou atunuu. Tatou te faatauaina o faigatonu

faifaatasi poo le uunaia oni tulaga ua ave iai le faataua faaitulagi. E taua tele ia manatu ile tatou itulagi ole Pasefika ona ole aupito aafia o tatou i fesuiaiga ole tau ae maise ai ole faaaogaina ole ogasami ole Pasefika oloo tatou nonofo ai ele lalolagi, e aunoa ma le vaavaai pe faapea ona faaaauina ia oa taua ma pulega le lelei.

O se avanoa taua lenei mo si o tatou atunuu, e fai sao ai i mataupu tupito o lenei fonotele atoa ai ma tonu fai o le a soalaupuleina.

O loo ua faailoa mai le auai uma o atunuu e 56 o le li’o o Malo o le Taupulega i le fonotaga. E toatolu Tupu ua fuafua e auai mai. E aofia lana Maiesetete le Tupu o Peretania, o le Tupu o Brunei, ma le Tupu o Eswatini, o se tasi o Malo o Aferika. Ae 34 Faauluuluga o Malo o le a auai mai.

O tapenaga a le tatou Malo, o loo faatino ma faafoe e le Komiti tele o Tapenaga po o le National Task Force. E 12 Komiti Galue o loo iai, ma o loo gafa ma matafaioi mo vaega uma tau i nofoaga mo le fono, apitaga, taavale ma auala o femalagaiga mo le fono, puipuiga ma le saogalemu, fesootaiga ma faalauiloa, resitalaina o le au fono, taumafa, mataupu togia mo le fono atoa ai ma polokalame faapitoa o le a faatino ai i le vaiaso ua atofa mo le fonotaga.

O a tatou tapenaga o loo vaavaalua faatasi ma le Ofisa Faafailautusi o Malo o le Taupulega i Lonatona atoa ai ma le tatou Vaega Tumaoti ma Pisinisi. Ma e le o itiiti foi le sao taua o le Pulega Mamalu a Alii ma Faipule, o Saoao ma Augafaapae, o Faletua ma Tausi, aemaise le malosi o Nu’u i le lagolagoina o lenei faamoemoe.

E amatalia le fono i le Aso 21-26 Oketopa ma ua atofa ai le Vaega o le talafatai o Apia e afua mai i le Maota Fono o le Palemene ma le Maota Faamasino o Samoa i Mulinuu seia oo atu i le Faletalimalo o le Taumeasina i Moata’a e avea ma nofoaga e tapuvae tasi i ai lenei tauaofiaga.

O le aotelega o le polokalame, e iai le fono e talanoaina ai tulaga tau i aia tatau i le Aso 18-19 Oketopa, soso’o ai ma le fonotaga mo Tupulaga Talavou i le Aso 21 Oketopa, o le Fonotaga a Tamaitai, Fonotaga mo tagata o Malo o le Taupulega, ma le Fonotaga mo Pisinisi. Ona sosoo ai lea ma le tatalaina o le Fono tele i le Aso 25 Oketopa. O le togalauapiga a Taitai e faatino i le Aso 26 atoa ai ma le Fono a Minisita o le Vai-i-Fafo.

Ua fuafua e 37 polokalame faapitoa o le a faatino i le vaiaso o le fonotaga (special events) ma o le a faatino uma i le Maota Faamasino i Mulinuu.

Ua faamautu le 2000 o potu o faletalimalo ma maota taitoatasi ua filifilia, atoa ai ma le 1000 o potu ua tapenaina i le vaa meli tele o le a taula i le Uafu i Matautu e api ai usugafono ua lesitala ma ua mautinoa le malaga mai.

O isi vaega taua e pei o le puipuiga ma le saogalemu o loo ua faatulaga lelei e pei ona taimua ai le Matagaluega o Leoleo ma Matagaluega o loo gafa ma o tatou tuaoi faavaomalo. O le a galulue faatasi foi ma a tatou paaga masani e pei o Ausetalia ma Niusila, ma isi atunuu o le Pasefika ua ofo mai le latou fesoasoani. E faapea foi i le Malo o Peretania.

E faapea foi i tulaga i auala ua fuafua e femalagai ai Taitai o Malo ma o latou usufono, o loo galulue ai le Komiti o loo gafa ma ia vaega.

O le polokalame fa’apitoa mo le Tupu o Peletania o le a fa’amautuina i se taimi lata mai.

Samoa e, e maeu la outou lagolago i lo tatou faamoemoe. I le matau atu i afioaga ma alalafaga i le itu i sisifo i le malaga mai i le malae vaalele, o loo punoua’i ai Pulega mamalu a Alii ma Faipule atoa ai ma Tina ma Tamaitai, o vaaiga matagofie i teuga o aai ma faoā aai, o se faatupu malosi, ma o loo atagia ai lo tatou lotonuu ma la tatou talimalo e iloa ai si o tatou atunuu. Faafetai tele le galulue, faamalo le tofā.

O le tatalo ma le agaga maulalo, ia alofagia lo tatou faamoemoe. Ia mapo pea lo tatou galulue soosootauau, ma ia tatou fai tatalo pea, ia ‘au le Atua ma i tatou. E lē fou le tali malo a Samoa – i lana tu ma lana aga i uiga tausili o le laufofoga fiafia, le fa’aaloalo, le alofa ma le agalelei. O isi vaega uma o le tapenaga i lona faalauteleina o le a feagai ma Taitaifono o Komiti Galue mo le faailoaina i le atunuu. Ia manuia lau tapuaiga Samoa.

Ia manuia la’asaga o totoe o lenei aso.

Soifua.

May be an image of 1 person and text
September 16, 2024

Legal Disclaimer:

EIN Presswire provides this news content "as is" without warranty of any kind. We do not accept any responsibility or liability for the accuracy, content, images, videos, licenses, completeness, legality, or reliability of the information contained in this article. If you have any complaints or copyright issues related to this article, kindly contact the author above.