There were 252 press releases posted in the last 24 hours and 404,197 in the last 365 days.

LAUGA AUTŪ MO LE FAAMANATUINA O LE ASO FAA-VĀ-OMALO MO TINA & TAMAITAI – Hon. Mulipola Anarosa Ale Molioo (Minisita o Tinā ma Tamaitai, Atina’e o Afioaga ma Agafeso’ota’i).

SAMOA, March 7 - Aso – 07 Mati, 2024

Malae o Aganu’u ma Measina a Samoa

Lau susuga i le taitai o le Sauniga, Susuga Dr Eteuati Tuioti;

Afioga i Minisita o le Kapeneta;

Sui Usufono o le Fono Aoao Faitulafono;

Members of the Diplomatic Corp;

O Fa’auluuluga o Ofisa ma Fa’alapotopoga;

Tausala o le Pasefika ma le Tausala Samoa;

Le Paia o Malō fa’aaloalogia;

Samoa ua potopoto;

Ua lupepe le taumanu’ula, ua matalupe le seuga i lenei taeao, taeao manuia, taeao matagofie i le agalelei o le Atua. Ua tini pa’ō le uto e pei o le faiva i vai. Ua atoa tupe i le fafao, ua taufai pu’ea foi le matila ma le ‘ofeloa i pa’ia faa le Malō, pa’ia fa’a talalelei faapea pa’ia fa’aleaganu’u.

Ua tatou ofaga potopoto i le Malae ua tapuvaetasi i ai le ‘apo’apoina ma le fa’alauiloaina o tatou tu ma aganu’u ma teumalu ai a tatou Measina. O pa’ia lava ia o Sinave ma Ulumoto’otua, e afifio ai Alo o Sina ma le Fuaifale o le Aiga Sa Levalasi. Puipui e le Faletolu ma le Vainalelepa ma Tuisamau.

E manatu o le a ta’alolo paia ma mamalu o Samoa, aua o paia ua atoa, e mai i le vavau e o’o i le faavavau, e leai se tautai matapalapala e fagota sagolegole i ai, aua o Samoa o le i’a e iviivia. Nu’unu’u atu ia faatini o tausala.

Ae o le a fagatonu le malama ma vili tonu le ifi a maina e tusa o le auga ma le fa’amoemoe o lenei aso – o le fa’amanatuina o le Aso Fa’a-va-o-Malo mo tina ma tamaitai o le lalolagi.

Ua tatou le faatasi ma le Afioga i le Tamaitai Palemia i le faamanatuina o lenei aso taua mo tina ma tamaitai o le lalolagi ona o fonotaga o le Fono Aoao Faitulafono o loo faagasolo nei ae o loo momoli mai moomooga alofa.

O lenei aso fa’ailogaina, o se vaitau e patipatia ai le sao tāua o tamaitai i so’o se atinae ma so’o se tafa o le soifuaga, aemaise o le tele o taumafaiga lelei ma matāti’a ua latou ausia.

E lē tau fa’ailo le sao taua o tamaitai i totonu o aiga, nuu, ekalesia, faigamalō ma so’o se fa’alapotopotoga. O tulaga tau i ta’aloga, o a’oa’oga, o matātā eseese e aofia ai le fa’atekonolosi, faainisinia, aemaise o tulaga tau ta’ita’iga ma upu fai o Malō.

E lē gata i lea, ae o se vaitau e fa’aleotele ai le vala’au mo le una’ia o avanoa tutusa mo tagata uma ma se fafagu mo le amana’ia o leo o tamaitai, o le puipuiga o latou aia tatau, fa’atasi ma lo latou saogalemu mai i so’o se itu’aiga sauaga.

O le fa’amanatuina o lenei aso taua, o se fa’amoemoe na afua mai ina ua lagalagā manatu o tama’ita’i i le vaitau o le senituri e 19 i totonu o Amerika, ona o ni faiga fa’ailoga tagata po’o le lē maua o avanoa tutusa i avanoa faigaluega, aemaise le lē fa’atagaina o tama’ita’i ona palota i taimi o faigapalota.

O le tausaga e 1975, na amata fa’amamaluina ai e atunu’u o Malo Aufa’atasi, e aofia ai ma Samoa ma le Pasifika lenei aso i a Mati, se’ia oo mai i lenei tausaga.

O le Aso Fa’a-va-o-Malō mo Tina ma Tama’ita’i o lenei tausaga, 2024, ua fa’a’autuina i le fu’a laualuga – Ia aofia tama’ita’i i so’o se fa’atinoga, aua “E au le ina’ilau a tama’ita’i”.

O se fa’amamafa o lo’o fa’ataua ai galuega fa’atino aua le una’ia o tama’ita’i ma tulimata’i le fa’alauteleina o avanoa e fa’aaogaina ai o latou tomai ma agava’a, o malosi’aga ma taleni eseese mo atina’e o le tamaoaiga ma le manuia lautele. Ia fa’aitiitia pa puipui e latou te saofagā ai i tulaga tau ta’ita’iga, ma maua avanoa e fai sao ai i faiga filifiliga ma fa’aiuga fai a so’o se faalapotopotoga, fale faigaluega, ekalesia, nu’u, aiga, fa’apea le Malo.

O tina ma tamaitai Samoa, o feagaiga tausi o aiga. O tamaitaisa, o saoao ma augafaapae. O Togiola mo o latou aiga ma le atunuu. E faamoemoe iai se toomaga faaola. E faalagolago iai atinae ma le gaosia o oa Samoa i o latou faiva alofilima.

O le fa’atauaina o tina ma tamaitai, o se vaega taua lea i taumafaiga ina ia ausia le miti a le tatou Malo o lo’o i totonu o lana Ta’iala mo le Lumana’i Manuia o Samoa – ina ia maua le nofo lelei ma nofo fealofani, saogalemu ma saoloto tagata uma. E le gata i lea, o le fa’amausaliina o le tatou tautinoga i le Feagaiga Faava o Malo o le Tafiesea o Faiga Faailoga tagata e fa’asaga i tina ma tama’ita’i (poo le CEDAW), na sainia i le tausaga e 1994.

 I le vaaiga lautele, e 43.1 pasene o tagata faigaluega i galuega faamauina, o tama’ita’i.

 O loo atagia i fa’amaumauga, e matele lava tamaitai i galuega fa’aofisa, ma o loo fa’amauina le maualuga o le fuainumera o tamaitai i le vaega o a’oa’oga, o soifua malōlōina ma galuega tau tupe. E ui i nei fa’amaumauga, o loo fa’amauina foi, o lo’o maualalo le numera o tamaitai i avanoa po’o tulaga tau pulega. O le tausaga e 2021, o loo fa’amauina ai, e tusa o le 43 pasene o avanoa tau pulega Samoa, e umia e tamaitai.

 O le vaega o fa’amasinoga, e tusa o le 22 pasene o le faitau aofai o fa’amasino o lo’o faamauina i le tausaga e 2019, o tamaitai.

 O le tausaga e 2019, sa fa’amauina ai le 43 o le aofa’i poo le 23.7 pasene o tama’ita’i, o loo fai ma sui o Komiti Faatonu a le Malo. Sa si’itia lea numera i le tausaga e 2021, i le 33 pasene o sui tama’ita’i i totonu o Komiti Fa’atonu. Mai nei lava fa’amaumauga, o le 19 pasene o lo’o fai ma taitaifono o Komiti Faatonu a le Malo, o tama’ita’i .

 E tusa ai ma tatou fa’amaumauga i le tausaga e 2020, o le 22 pasene o le aofa’i o matai resitalaina o Samoa, o tina tama’ita’i. O le 44 pasene o matai o lo’o auai i totonu o saofaiga a nu’u i nuu sa suesueina, o tama’ita’i.

 I fa’amaumauga a le Ofisa o Fuainumera Faamaumauina (po’o le MICS 2019-2020), e tusa o le 21.6 pasene o tamaitai i le va o le 15-49 tausaga le matutua, o loo faigaluega.

 O le tulaga i upufai a le Malō mo Samoa, e 6 sui faipule tamaitai o loo i totonu o le Palemene o Samoa – e 3 Minisita tama’ita’i e aofia ai ma le Afioga i le Palemia.

A fua i fa’amaumauga ua ta’ua i luga, ma fa’atusatusa i le 20 tausaga ua tuana’i, ua tele suiga lelei mo avanoa tutusa mo tinā ma tamaitai i Samoa.

A fua foi i fuafuaga, o tulafono ma faiga fa’avae ma taiala ua fausia ma fa’atino e pei o le Faiga Fa’avae mo Tulaga Tutusa o Ali’i ma Tama’ita’i ma Aia Tatau a Tina ma Tama’ita’i (2021 – 2031), faatasi ma le tele o galuega ua faatino, ua iloga lava taumafaiga.

Peitai, e ui i ia suiga i fuainumera ma galuega ua mae’a faatino, o loo i se tulaga maualalo pea ma lē paleni fuainumera. O loo maualuga lava pasene o alii I tulaga tofi ma tulaga I galuega nai lo tamaitai, ma o se fa’atupu manatu i le fa’aaogaina tatau ma le mulimulitai’a o taiala ma faiga fa’avae ua mae’a tapenaina, pe o lelei ona faatino, ae poo ausia foi vaega mo’omia.

O se lu’i lea mo le tatou atunu’u, poo fa’apefea mai galuega fa’atino mo le amanaia o avanoa tutusa, aemaise o le unaia o avanoa mo tina ma tamaitai.

O le polokalame o le fa’amanatuina o le Aso Faa va o Malo mo Tinā ma Tamaitai o lenei tausaga, ua fa’ataunuuina ai lenei sauniga fa’atasi ma fa’atalatalanoaga mo lenei aso fa’apea aoaoga mo avanoa tutusa, aemaise le polokalame o loo taulamua ai fa’alapotopotoga tumaoti i le aso a taeao, i lalo o le polokalame o le Samoa Gender Partnership

Program.

O le naunautaiga, ia maua ma fa’aaoga avanoa e fa’asoa ai ma malamalama i le tulaga o i ai galuega faatino a lo tatou atunuu mo le unaia o avanoa tutusa, i ona vaega taua, o lesona aogā aemaise o ni auala e faaleleia ai galuega fa’atino.

O le polokalame foi o lenei aso, o le a tōlaulauina ai nisi o

fanau ua mau fa’ailoga i le tauvaga tusiga solo a fanau aoga, i le autu mo le tafiesea o sauaga. Faamalo le taupati, malō le finafinau ia te outou le fanau.

E fa’aaogaina ai lenei avanoa e momoli ai le fa’afetai a le tatou Malo i pa’aga uma o loo fa’aauau pea ona galulue, mo le unaia o avanoa tutusa mo Tinā ma tamaitai. Malo fai o le faiva, malo le faato’ato’a.

Soifua.

Legal Disclaimer:

EIN Presswire provides this news content "as is" without warranty of any kind. We do not accept any responsibility or liability for the accuracy, content, images, videos, licenses, completeness, legality, or reliability of the information contained in this article. If you have any complaints or copyright issues related to this article, kindly contact the author above.